Smeda riža kao zdravija alternativa bijeloj
Riža je omiljena namirnica koja je često zastupljena u našoj prehrani. Izvrsno se nadopunjuje s ostalim namirnicama i jako je svestrana pa služi za spravljanje najraznovrsnijih slanih, ali i slatkih jela. Lako je probavljiva pa se preporučuje u prehrani osoba koje imaju poteškoće s probavnim sustavom i bubrezima, svima onima koji se oporavljaju nakon bolesti, starijim osobama i djeci. Često je koriste i osobe koje ne smiju konzumirati gluten, stoga se može upotrijebiti umjesto žitarica, osobito pšenice. Općenito rijetko, gotovo nikada ne izaziva alergijske reakcije.
No što odabrati: uobičajenu bijelu rižu ili onu smeđu, integralnu? Bijela riža je popularna zbog kraćeg vremena kuhanja i što je nakon toga mekana. Smeđa riža je uvijek malo tvrđa i duže se kuha, no kako ćemo vidjeti, ona je zbog više razloga dobra alternativa bijeloj riži.
Naime, pri obradi riže, sjemenkama se uklanja vanjska ovojnica koja je ionako tvrda, žilava i nejestiva. Tako obrađeno zrno naziva se smeđa, integralna riža ili riža cjelovitoga zrna. Pri daljnjoj obradi zrno se polira te se uništava unutarnja ovojnica i klica u kojima se i nalaze vrijedni spojevi. Tim se postupcima dobiva obična bijela riža čije je zrno sjajno i glatko, a u svome sastavu ponajviše sadrži škrob. Smeđa riža ipak zadržava mnoge korisne tvari. To su prije svega prehrambena vlakna, vitamini (E i vitamini B kompleksa) i minerali (fosfor, kalcij, mangan, magnezij, selen, cink, željezo i bakar), ulja te antioksidanasi. Riža općenito nije osobito dobar izvor proteina i masnoća, no smeđa ih riža ipak ima ponešto više od bijele.
Kako postoje mnoge sorte riže, glikemijski indeks im je različit. Ipak, zbog visokoga udjela prehrambenih vlakana, smeđa riža ima niži glikemijski indeks, što znači da naglo ne diže razine šećera u krvi, pa ne dolazi brzo do osjećaja gladi. Vlakna osiguravaju dugotrajniji osjećaj sitosti i dobru probavu, a povoljno utječu i na život te razvoj crijevne mikroflore. Zbog vlakana smeđa je riža poželjna namirnica za sve osobe koje imaju problema s inzulinskom rezistencijom, kao i one koje žele izgubiti suvišne kilograme. Konzumiranje smeđe riže smanjuje rizik od nastanka razvoja dijabetesa tipa 2. Smatra se da pomaže u reguliranju krvnoga tlaka, ali i omjera dobroga i lošega kolesterola, a time i arterioskleroze, moždanoga te srčanoga udara.
Tako se uvijek možemo potruditi da nam tanjurima bude zdravija smeđa riža koja će poslužiti za spravljanje svih jela za koja inače koristimo bijelu rižu. Smeđa se riža zbog ovojnice treba kuhati dulje od bijele riže – najmanje 35, pa čak ponekad i 45 minuta. No vrijeme kuhanja možemo skratiti tako da rižu prethodno namočimo u vodu – najmanje sat vremena, ali još bolje preko noći. Također preporučuje se kuhanje u nešto više vode nego što je uobičajeno: na jednu šalicu riže treba staviti 2,5 šalice vode. Najbolje je da lonac za kuhanje bude širi i plići, čime se osigurava ravnomjerniji raspored topline. Nakon što voda zakuha, rižu posolimo. Povremeno provjeravamo je li riža omekšala, kako je ne bismo prekuhali (osobito prethodno namakanu rižu koja će se kraće kuhati). Nakon kuhanja dobro je da riža otprilike 5 do 10 minuta odstoji u poklopljenome loncu, jer će pod utjecajem pare dodatno omekšati. Potom je koristimo na sve omiljene načine, baš poput bijele riže.
