Pšenicne i zobene posije: recite lošoj probavi zbogom!
Nažalost, uz današnji stil života loša probava nije nikakva rijetkost. Dobar dio dana provodimo sjedeći, često uz mnogo obaveza i stresa. Kada se uz to doda loša prehrana gdje prevladava brza hrana s mnogo bijeloga brašna (kruh, peciva, tjestenina, riža, krumpir, slastice…) problem postaje još veći. Stolica može biti tvrda i neredovita, što je nerijetko popraćeno nelagodom, nadutošću, ali i hemoroidima.
Za bolju i redovitu probavu svakako je potrebno više kretanja, ali trebamo pripaziti i na svakodnevnu prehranu koja bi trebala bi biti što raznovrsnija – s dovoljno proteina, složenih ugljikohidrata, zdravih masnoća, mnogo tekućine (vode), obiljem voća i povrća koje je osim vitamina, minerala i zaštitnih tvari važno i zbog značajne količine vlakana koja su presudna za redovitu i dobru probavu. Zbog tih prehrambenih vlakana veliku važnost u prehrani imaju mahunarke, ali i cjelovite žitarice koje pri obradi nisu oljuštene i sadrže ovojnicu (integralne žitarice).
Dnevno se preporučuje unositi 25 do 30 grama vlakana. Često nemamo vremena voditi računa o količini vlakana u obrocima pa ih u prehrani bude premalo. Osim raznovrsnom prehranom, možemo ih unositi tako da uobičajenim jelima dodajemo posije (mekinje). To su ostaci nakon ljuštenja zrna žitarica, a u svome sastavu imaju prehrambena vlakna koja su zaslužna za zdravlje i crijeva te poticanje njihova rada. Tako nam, kada je u pitanju loša probava, posije mogu postati velikim saveznikom, jer osim što sprečavaju zatvor stolice, uspješno ga i liječe. Za razliku od mnogih lijekova, posije ne izazivaju navikavanje.
Posije sadrže dvije vrste prehrambenih vlakana. Netopiva vlakna zbog vode bubre, povećavaju volumen stolice i ubrzavaju probavu (zato je važno uzimati dosta tekućine). Topiva vlakna u dodiru s vodom ne bubre, već se otapaju i postaju želatinozna te uglavnom služe kao hrana dobrim bakterijama u crijevima, što je također važno za dobro funkcioniranje probave i zdravlje općenito. Ona i usporavaju apsorpciju glukoze u krvotok, snižavaju loš LDL kolesterol te apsorbiraju štetne tvari. Posije općenito potiču rad žuči, daju dulji osjećaj sitosti pa iza obroka nećemo brzo posezati za hranom, što je bitno i za osobe koje žele skinuti višak kilograma. Smatra se da unos vlakana štiti organizam od nekih vrsta raka, dijabetesa tipa B i visokoga krvnoga tlaka.
Pšenične posije. Vanjska ljuska zrna pšenice sadrži obilje prehrambenih vlakana (približno 45 %). Od toga je više od 90% netopivih. Od ostalih tvari tu se nalaze minerali poput fosfora, magnezija, cinka, mangana, selena, bakra i željeza te ponešto vitamina B kompleksa. Valja napomenuti da pšenične posije ne smiju koristiti osobe koje boluju od celijakije i intolerancije na pšenicu.
Za normaliziranje probave i redovitu stolicu dodavanje posija u prehranu treba biti postupno kako bi se organizam naviknuo (a osobito probavni sustav). Dodavanje može započeti s jednom žlicom posija. Nakon pet dana količinu možemo povećati za žlicu. Čitajmo deklaracije gdje ćemo vidjeti koliko vlakana sadrži određeni proizvod. Tijekom dana ne zaboravimo redovito konzumirati tekućinu (najbolje vodu), a osobito nakon obroka s posijama – kako bi nabubrile.
Posije ćemo odabrati prema vlastitome ukusu, a možemo ih koristiti u bilo koje doba dana, u bilo kojem obroku. Možemo ih pomiješati s mliječnim proizvodima (mlijeko, jogurt, acidofil, kefir…). Možemo ih dodavati u kašice, napitke i smoothije, salate, juhe i variva, kao i u smjese (tijesta) za izradu kruha, peciva, kolača i ostalih grickalica i slastica…