Zašto je važno unositi ugljikohidrate i koji su zdravi?

Otkako su zadnjih nekoliko godina bjelančevine opet u modi, ponekad se može čuti da su svi proteini dobri, a svi ugljikohidrati loši.
Slika, naravno, nije crno-bijela jer ljudskom organizmu trebaju i jedni i drugi. Međutim, nisu svi ugljikohidrati isti, gledano iz perspektive koristi za ljudsko zdravlje. Pa se kao korisni, ili uvjetno rečeno, zdravi ugljikohidrati, zovu mahunarke, cjelovite žitarice te svježe voće i povrće. S druge strane, loši ugljikohidrati su uglavnom prerađevine lišene vode i hranjivih tvari, ali "obogaćene" solima, masnoćama i šećerima.
Zajednička karakteristika nepoželjnih ugljikohidrata je "kalorijska gustoća" tih namirnica. Naime, treba biti svjestan da određene namirnice imaju u malom pakiranju puno kalorija, a to su najčešće upravo loši ugljikohidrati. Jednostavno pravilo, koje pomaže razlikovati namirnice male i velike kalorijske gustoće, je prepoznati udio vode i vlakana u njima. Što je više vode i vlakana, to je manja kalorijska gustoća neke namirnice.
Primjeri ugljikohidrata velike kalorijske gustoće, a cjelovitog sastava su orašasti plodovi i suho voće. Njihov unos jest poželjan, ali važno je ne pretjerivati s količinom. S druge strane, ugljikohidrati poput šećera, kolača, bijelog peciva, dresinga ili piva, pa čak i prerađenih žitarica za doručak i muesli pločica nemaju bitnu hranjivu vrijednost, a u malom volumenu sadrže puno kalorija i time vas nepotrebno debljaju.
Naši savjeti su sljedeći:
- nemojte robovati marketingu. Proizvođači prirodno teže tome da predstave svoje proizvode kao najbolje za vas. Upitajte se radije da li je vaša baka jela čips ili kuhane krumpire? Naša tijela su rezutat dugotrajne evolucije, tijekom koje su se prilagođavala hrani koja je bila dostupna, a ona je uglavnom bila sirova te minimalno prerađivana. Današnja hrana je uglavnom posve suprotna: previše prerađena, lišena većine hranjivih tvari, a umjesto njih dodani su šećeri, masnoće i soli u nevjerovatno velikim količinama. Sve te namirnice su nam potrebne, ali ne u tolikoj mjeri. Pogledajte tu i tamo etikete i shvatit ćete da se sol, šećeri i masnoće nalaze skoro posvuda, čak i u proizvodima gdje to najmanje očekujete (npr. pahuljice za doručak).
- Naranča ili gazirano piće s okusom naranče? Što češće dajte prednost što manje prerađenim namirnicama. Hrana koju jedete trebala bi izgledati stvarno, nalik onoj koja je ubrana, iščupana ili izvađena iz zemlje
- kupujte što više možete na tržnicama. Tamo je sva hrana uglavnom sirova a to su najzdraviji ugljikohidrati. Plus: ako k tome znate da je proizvedena nedaleko od vas, to znači da je i svježa, a zarada odlazi lokalnom seljaku. Svako godišnje doba ima svoje favorite. Čemu kupovati jagode u studenome?
- ako volite izlaske, ipak pripazite da manje jedete u restoranima. Hrana je tamo obično obilnija nego što jedete kod kuće, a ako ste pri tome na dijeti, vaš karakter će biti pred velikim iskušenjem. Jela koja vole Hrvati jesti u restoranima obično dolaze s velikim porcijama kruha, a on je, nažalost prečesto, loše kvalitete tj. lišen skoro svih hranjivih vrijednosti. Upitajte se: da li ću brže pojesti tri kriške kruha ili tri zdjelice zobenih pahuljica? Ako je odgovor potvrdan, velika je šansa da unosite previše praznih kalorija, koje nemaju druge funkcije nego postepeno vas debljati.
- ukratko: ugljikohidrati i dijeta idu zajedno, ali važno je znati koje ugljikohidrate jedete, kada i u kojim količinama. Napunite li tanjur ugljikohidratima niske kalorijske gustoće, vaša će prehrana biti zdravija, a figura koju želite, očuvana.