Nutritivne blagodati organskih brašna
Brašna su proizvodi dobiveni mljevenjem žitarica, ali i razne mahunarke, sjemenke te orašasto voće može se prerađivati u brašno. Najčešće se konzumiraju brašna pšenice, raži ili kukuruza, međutim i žitarice poput prosa, heljde, riže ili zobi sve se više melju u brašna.
Žitarice se sastoje od nekoliko osnovnih dijelova, unutarnji dio tzv. endosperm sadrži škrob i bjelančevine, omotač sadrži vitamine, minerale i vlakna te klice koja sadrži masti, esencijalne masne kiseline, aminokiseline i vitamine. Kod bijelog pšeničnog brašna omotač i klica su uklonjeni, a time i vrijedne hranjive tvari, zato se preferira da se kod pripreme jela koriste brašna od cijelog zrna žitarica.
Brašna poput pšeničnog, ječmenog, raženog, pirovog sadrže gluten, bjelančevinu koja tijestu daje elastičnost i rahli izgled konačnog proizvoda. Nažalost, gluten je i alergen koji kod nekih osoba uzrokuje alergijsku reakciju (crvenilo, svrbež, oticanje usana, rinitis) ili preosjetljivost na gluten ili u najtežem slučaju bolest celijakiju (manifestira se oštećenom crijevnom sluznicom te manjkom hranjivi tvari, proljevima, gubitkom tjelesne težine…)
Proso, heljda, amarant, riža prirodno ne sadrže gluten i sve se više melju u brašna. Ova brašna dobivaju se iz cijelog zrna pa predstavljaju dobar izvor vlakana, vitamina B kompleksa, minerala željeza, kalcija, magnezija, cinka i bakra, bjelančevina i esencijalnih masnih kiselina.
Svaka od ovih vrsta brašna ima svoju karakterističnu aromu i boju.
Proseno brašno ima slatkast okus i toplu žutu boju - u kombinaciji sa suhim voćem koristi se za pripremu raznih kvalitetnih slastica, a koristi se i kao dodatak jelima. Zbog svog slatkastog okusa, proseno je brašno pogodno za pudinge, kaše, piree i salate te razne vrste kolača bez jaja.
Heljdino brašno ima tamniju boju i jači okus, rižino brašno ima neutralan okus i lako je probavljivo. Amarantovo brašno odličan je izvor kvalitetnih bjelančevina jer sadrži sve esencijalne aminokiseline tako da ono posebno interesantno sportašima i vegetarijancima. Kokosovo brašno predstavlja alternativu brašnima od žitarica jer sadrži znatno manje ugljikohidrata, a više bjelančevina i vlakana te je pogodno za prehranu s niskim sadržajem ugljikohidrata.
Kokosovo brašno sadrži srednjelančane masne kiseline koje se lako probavljaju, brzo pretvaraju u energiju i dobro djeluju na povećanje HDL tzv. „dobrog“ kolesterola. Dobiva se iz isušenog kokosovog mesa koje ostaje nakon proizvodnje kokosovog mlijeka. Kokosovo brašno se koristi za pripremu kolača, kruha, peciva, pudinga, palačinki, može se dodati i u jogurt ili shake, te u variva i umake. Brašno ima karakterističan blag okus i miris kokosa.
Laneno brašno još je jedna vrsta brašna koja se dobiva mljevenjem sjemenki lana. Ovo brašno obiluje omega-3 masnim kiselinama, vlaknima i bjelančevinama te izvrsno nadopunjuje hranjivu vrijednost pripremljenog obroka. Koristi se za pripremu proteinskih napitaka te se može dodati u juhe, pite, peciva, jogurt, svježi sir, žitarice, smjesu za palačinke, ali i u razna druga tijesta za pekarske proizvode. Laneno je brašno stoga odličan dodatak i slanim i slatkim jelima.
Zobeno brašno ima sličan okus kao pšenično brašno, no malo je slađe, pa se zbog toga smatra da ima prijatniji okus. Bogato je magnezijem, selenom, cinkom i vitaminom E te pozitivno utječe na probavu. Upravo je zbog svoje lake probavljivosti i hranjivosti zobeno brašno jedan od najomiljenijih alternativa običnom brašnom. Koristi se za kuhanje, pripremu, pečenje kruha, kolača, muffina kojima daje vlažnost i puni okus te pripremu popečaka i polpeta.
