Magnezij je mineral koji sudjeluje u više od tristo biokemijskih reakcija u organizmu – prisutan je u mnogobrojnim metaboličkim procesima. Bitan je za rad svih tjelesnih sustava – osobito mišićnoga, živčanoga i probavnoga. Uz vitamine D i K te kalcij važan je za zdrave kosti i zube. Naš organizam ne može sintetizirati magnezij niti stvarati njegove zalihe u tijelu. Stoga ga moramo redovito unositi hranom. Dnevno trebamo približno 400 mg magnezija.

U današnje vrijeme manjak magnezija česta je pojava jer se on u organizmu pojačano troši zbog psihičkih i fizičkih napora, ali i stoga što su mnoge namirnice nutritivno osiromašene. Nedostatak magnezija brzo će rezultirati određenim simptomima koji će nam signalizirati da moramo poboljšati prehranu.

Simptomi manjka magnezija

Jedan od najčešćih simptoma nedostatka magnezija kojega ćemo najprije primijetiti su umor i grčevi u mišićima, osobito u rukama i nogama. Znanstvenici smatraju da zbog manjka magnezija dolazi do jačega prodora kalcija u stanice živaca što pojačano stimulira živce mišića.

Magnezij prirodno blokira kalcij što nakon stezanja mišića pomaže njihovome opuštanju. Također, zbog nedostatka magnezija može doći do promjene razina elektrolita u krvi, pa nedostatak kalija u stanicama može uzrokovati umor i slabost.

Zbog nedostatka magnezija dolazi do čitavoga niza tegoba vezanih na mišiće. To su: glavobolja i raznovrsni bolovi u tijelu te trzanje, tikovi, tremor, zamor, ukočenost i slabost mišića. Također može se povisiti krvni tlak, pojaviti nepravilni otkucaji srca i tegobe s probavom (zatvor).

Kako se sve to odnosi na mišiće čitavoga tijela, mogu se pogoršati postojeće tegobe kao što su astma, fibromialgija i bolne menstruacije.

Zbog nedostatka magnezija može doći do umora, apatije te razvoja tjeskobe i depresije, a povećava se rizik od nastanka osteoporoze.

Kako nam magnezij može pomoći

Magnezij može ublažiti sve gore navedene simptome: umor, iscrpljenost, tjeskobu i depresiju, ukočenost, glavobolju, migrenu i menstrualne grčeve te poboljšati opuštanje i kvalitetu sna. Može pomoći u snižavanju povišenoga krvnoga tlaka i smanjiti opasnost od razvoja srčano krvožilnih bolesti. Ima pozitivan učinak na reguliranje šećera u krvi i poboljšava probavu.

Svakako je veoma važan za dobro funkcioniranje mišića kod pojačanih fizičkih napora, bavljenja sportom i u razdobljima jačega stresa.

Magnezij u namirnicama

Magnezij sadrže namirnice biljnoga i životinjskoga podrijetla. Najviše ga ima u plodovima poput rajčice, banana, suhih šljiva, grožđica i datulja, orašastim plodovima (badem, lješnjak, indijski orah), sjemenkama (buča, lan, suncokret, chia, kikiriki), cjelovitim žitaricama (pšenica, ječam, zob), mahunarkama (grah, grašak, leća, slanutak), zelenome lisnatome povrću (špinat, kelj, brokula).

Magnezij kao dodatak prehrani

Osim u hrani, magnezij možemo uzimati i u obliku raznih dodataka prehrani. Tako ga možemo nabaviti u prahu, kristalima ili tabletama.

Najpoznatiji oblici magnezija su magnezijev citrat, magnezijev klorid (nigari), magnezijev oksid, magnezijev karbonat, magnezijev malat, magnezijev taurat, magnezijev glicinat i magnezijev sulfat (gorka sol). Gorka sol i magnezijev klorid izvrsni su za kupke i općenito korištenje izvana.

Korištenje izvana

Kristale magnezijevoga klorida možemo otopiti u vodi i popiti, ali i dodavati u kupke. Kada ih otopimo s jednakom količinom vode, dobit ćemo pomalo uljastu otopinu koju koristimo za mazanje tijela – ruku, nogu, vrata, leđa i trupa. Magnezij se tako apsorbira putem kože i brzo može olakšati spomenute tegobe s mišićima.

Encianovi dodaci prehrani s magnezijem su: