Pravilno cuvanje namirnica u kuhinji – TOP 5 savjeta
Kod kuće uvijek imamo zalihe hrane, no često nam neka jela ili namirnice stoje predugo, pokvare se i moramo ih baciti. Pravilno čuvanje namirnica prije svega je važno zbog zdravstvene sigurnosti svih ukućana, a u mnogo slučajeva može značiti uštedu, jer nećemo nepotrebno bacati pokvarenu hranu i potom kupovati novu. Predugim stajanjem namirnice često su smanjene nutritivne vrijednosti i zbog razvoja plijesni i bakterija mogu se pokvariti.
Trovanje hranom uglavnom uzrokuju bakterije iz nepravilno skladištene hrane te ako se njome nije pravilno rukovalo ili je nismo dovoljno termički obradili. Nažalost, takvu hranu često ne možemo prepoznati jer su joj izgled, miris i okus u redu. Pokvarena hrana može uzrokovati lakša i teža trovanja, stoga moramo biti iznimno oprezni. Zbog svega navedenoga iznimno je važno znati kako se hrana čuva i pohranjuje jer će tako ostati ukusna, svježa i zdravstveno ispravna.
1. Skladištenje hrane – kako se hrana čuva i pohranjuje
Uz osnovna pravila i dobru organizaciju uspješno čuvanje namirnica neće biti problem. Veoma je važno znati gdje, kako i koliko dugo možemo čuvati razne vrste namirnica, pa prema tome organizirati njihovu pohranu i čuvanje. Najlakše je s namirnicama koje se nalaze u ambalaži – pakirane u vrećice (svježa, sušena i zamrznuta hrana), staklenke ili konzerve – dakle hrana koju je proizvođač pakirao i deklarirao. Tu je dovoljno pridržavati se njihovih uputa. Ondje su također navedene upute za čuvanje namirnica nakon što se ambalaža otvori. Ostale namirnice korisno je da sami označimo i redovito pregledavamo.
Neke namirnice možemo čuvati u kuhinji pri sobnoj temperaturi, a druge pri nižim temperaturama. U kući ili stanu imamo više pogodnih mjesta za takvo skladištenje hrane. Najvažnija su hladnjak i zamrzivač, a potom ostava (smočnica) i podrum ako ih imamo.
Za pravilno skladištenje namirnica u nekim je slučajevima važno kako ćemo kupiti ili dopremiti namirnice. Kod planiranja kupovine, rashlađenu i zamrznutu hranu ostavimo za kraj, tako da je vrijeme transporta do kuće što kraće. Za topla vremena takve namirnice svakako stavimo u posebnu vrećicu ili priručni hladnjak kako bismo ih što dulje zadržali rashlađenima. Kada stignemo kući odmah ih koristimo ili spremimo u hladnjak ili zamrzivač.
Pakirana hrana, kao i ona u staklenkama i limenkama može postati opasna nakon otvaranja. No neće biti problema ako se pridržavamo uputa proizvođača.
2. Pravilno čuvanje namirnica: oraščići, sjemenke, žitarice, voće, povrće i začini
Orašasto voće, sjemenke, žitarice i brašna trebamo čuvati dobro zatvorenima na suhome i hladnome mjestu.
Iako većinu voća i povrća možemo držati u hladnjaku, agrume, banane, avokado, breskve, nektarine, luk, rajčicu i krumpir možemo čuvati na sobnoj temperaturi. Luk i krumpir ne bi trebali biti zajedno jer će se brže kvariti. Krumpir će ostati dulje svjež nalaze li se u blizini jabuke.
Zeleno lisnato povrće poput salate, radiča, blitve i špinata prije spremanja u hladnjak zamotamo u papirnate ručnike koji će pokupiti suvišak vlage.
Svježe začinsko bilje, mladi luk i šparoge brzo gube vlagu, pa ih je najbolje čuvati u čaši svježe vode i iskoristiti u nekoliko dana. Imamo li mnogo narezanoga začinskoga bilja trebamo ga osušiti i spremiti u papirnate vrećice ili zatvorene posude.
3. Na koju hranu osobito dobro trebamo pripaziti?
Za pravilno skladištenje namirnica moramo znati da se neke od njih mnogo brže kvare. Najoprezniji moramo biti s hranom na kojoj se brzo i obilato razmnožavaju bakterije koje uzrokuju trovanje. Razvoj najopasnijih bakterija najbrže se zbiva pri temperaturama između 5°C i 60 °C. To znači da takve namirnice moramo čuvati na temperature ispod 5°C. Navodimo skupine namirnica visokoga rizika: svježe i obrađeno meso te mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, riba i plodovi mora, kuhana riža i tjestenina, razne gotove salate… Dakako, to se odnosi i na svu hranu što ih sadrži.
Ovu bismo hranu trebali odmah upotrijebiti, spremiti ili zamrznuti. Stoji li izvan hladnjaka dulje od četiri sata najsigurnije je da je ne spremamo u hladnjak i ne ostavljamo je za kasnije. Ako nismo sigurni, hranu je bolje baciti nego riskirati trovanje.
4. Skladištenje hrane u hladnjaku i zamrzivaču
Hladnjak i zamrzivač omogućuju nam dulje i sigurnije skladištenje hrane, osobito one koju smo naveli u prethodnome odlomku. Temperatura u hladnjaku mora iznositi 5°C ili manje, a temperatura u frizeru ispod -15 °C. Za svaki slučaj povremeno bismo termometrom trebali provjeriti temperaturu.
U hladnjaku sirovu hranu uvijek odvojimo od kuhane i prema mogućnosti da se nalazi ispod nje. Time se sprečava eventualno kapanje i zagađivanje jer bakterije sa sirove hrane mogu zagaditi onu kuhanu. Hranu trebamo spremati u staklene ili plastične posude s poklopcima.
Za pravilno čuvanje namirnica na dulje vrijeme važne su niske temperature, pa tu hranu trebamo staviti u zamrzivač (on ima niže temperature od frizera u hladnjaku). Odmrznutu hranu trebamo odmah potrošiti, a ne ponovno zamrzavati – tako ćemo izbjeći razvoj štetnih bakterija. Ako odmrznute namirnice ne možemo baš odmah upotrijebiti, do pripreme jela najbolje ih je držati u hladnjaku jer se na višim temperaturama mogu početi razmnožavati bakterije.
5. Sigurno čuvanje kuhane hrane
Skuhamo li previše hrane ili jednostavno želimo pripremiti nešto više jela za još pokoji obrok, oboje možemo je uspješno spremiti. Suvišak hrane stavimo u plitke posudice i što brže rashladimo. Poklopimo ih i posve ohlađenu hranu spremimo na nekoliko dana u hladnjak ili na dulje vremena u zamrzivač.
Izvori:
https://www.betterhealth.vic.gov.au/health/HealthyLiving/food-safety-and-storage
https://www.openfit.com/food-storage-tips
https://www.insider.com/how-to-store-food-so-it-lasts-longer-2018-9
