Izbjegavajte brze dijete – prihvatite zdravi životni stil
U današnje smo vrijeme sa svih strana zatrpani preporukama kako skinuti višak kilograma – po mogućnosti što više i što brže. Mnoge dijete i detoksikacije obećavaju brze i čudesne rezultate. Često imaju veoma restriktivne i pomalo čudne preporuke koje su nerijetko daleko od zdrave prehrane. Istina, neke osobe u kratko vrijeme uspijevaju izgubiti mnogo kilograma, no to nisu trajni rezultati. Takvim se protokolima prije svega gubi suvišak vode koja se zadržavala u tijelu, pa taj gubitak od nekoliko kilograma nije stvaran gubitak masnoga tkiva. Nakon prestanka dijete kilogrami se veoma brzo vraćaju, a ponekad se može dobiti i još pokoji više (takozvani jo-jo efekt).
Stroga dijeta može jako iscrpiti organizam. Neke od takvih dijeta isključuju čitave skupine namirnica (ugljikohidrati ili masnoće) ili diktiraju jako mali unos kalorija. Zbog toga nam često može nedostajati važnih nutrijenata, pa postajemo slabi, umorni, pospani, neraspoloženi i podložniji bolestima jer može doći do pada imuniteta.
Umjesto da se iscrpljujemo, vjerojatno trebamo promijeniti životni stil: od vrste i količine hrane koju konzumiramo, pa do tjelesne aktivnosti i kontrole stresa. Trebamo se kloniti loših navika poput alkohola i pušenja, ali i bilo kakvih drastičnih odricanja te krajnosti i pretjerivanja u bilo čemu. To organizmu stvara stres i narušava ravnotežu, što se može loše odraziti na zdravlje i tjelesnu težinu. Za zdrav život i trajni gubitak kilograma trebamo donijeti čvrstu odluku o promjenama, a potom biti uporni i disciplinirani, pa uspjeh neće izostati.
Kako bismo mršavjeli, energetski unos kalorija trebali bismo smanjiti za približno 500 kcal (ovisno o spolu, dobi i tjelesnoj aktivnosti). Općenito, gubitak težine ne bi trebao biti veći od 0,5 do 1 kilograma tjedno. Ne trebamo gladovati i preskakati obroke. Najbolje je jesti manje porcije i to kada smo gladni. Hranu bismo trebali što dulje žvakati jer će tako postati lakše probavljiva i manje ćemo je pojesti jer ćemo se brže zasititi.
Zdrava hrana
Trebali bismo jesti što više svježih namirnica organskoga podrijetla, a izbjegavati industrijski obrađenu hranu koja sadrži mnogo šećera, soli i nezdravih, rafiniranih masnoća. Najzdravija je što raznovrsnija prehrana u kojoj su zastupljene namirnice iz svih skupina (meso, riba, jaja, mliječni proizvodi, povrće, voće, mahunarke, integralne žitarice, sjemenke i orašasti plodovi).
Suviše ugljikohidrata (šećera i škroba) pridonosi debljanju. Trebamo konzumirati integralne žitarice, a izbjegavati proizvode od bijeloga brašna i šećera, krumpir i bijelu rižu. Voće je iznimno zdravo, ali trebamo birati ono manje slatko kao što je bobičasto voće. Mnogo šećera sadrže primjerice grožđe i smokve te suho voće. Povrće možemo obilno koristiti, jedino kada želimo izgubiti suvišak kilograma, trebamo smanjiti konzumaciju korjenastoga povrća (krumpir, mrkva, cikla…).
Masnoće su važan dio prehrane i ne smijemo ih izbjegavati. Osim što su važne za mnogobrojne metaboličke procese, one pridonose osjećaju sitosti. Osobito je vrijedna riba koja sadrži omega-3 masne kiseline. Koristimo sjemenke, orašaste plodove i hladno tiještena (prešana) ulja kao što su maslinovo, bučino, kokosovo, konopljino…
Unos prehrambenih vlakana ima višestruke dobrobiti: pružaju osjećaj sitosti, potiču metabolizam i rad crijeva, apsorbiraju štetne spojeve te pomažu snižavanju razina šećera i masnoća u krvi. Vlakana ima mnogo u cjelovitim žitaricama, mahunarkama, povrću, voću, sjemenkama i orašastim plodovima.
Svakako konzumirajmo fermentirane proizvode kao što su kefir, jogurt, kiseli kupus i repa, kombucha… Oni obnavljaju i podržavaju zdravu crijevnu mikrofloru koja je važna za zdravu tjelesnu težinu.
Organizam treba dovoljno tekućine
Naš organizam ne može funkcionirati bez vode. Ona se nalazi se u svim stanicama i bitna je za sve procese u tijelu. Ubrzava metabolizam, potiče detoksikaciju i može smanjiti osjećaj gladi. Preporučuje se uzimanje otprilike osam čaša vode dnevno, no to ponajviše ovisi o vremenskim prilikama, životnoj dobi i tjelesnoj aktivnosti. Vodu dobivamo i kroz druge tekućine kao što su juhe, variva, kava, čajevi, sokovi, ali i voće i povrće. Važno je da su napici nezaslađeni (možemo dodati malo stevije).
Kretanje i tjelovježba
Kretanje i tjelovježba izvrsno djeluju na cjelokupno zdravlje, potiču cirkulaciju, metabolizam i trošenje kalorija. Usto smanjuju stres te poboljšavaju raspoloženje i san. Pri mršavljenju će ponajviše koristiti aerobne vježbe jer ubrzavaju smanjenje masnoga tkiva. Za jačanje mišića trebamo vježbe snage. Dnevno bismo trebali vježbati najmanje 15 minuta, a bilo bi izvrsno kada bismo uveli redovite aktivnosti poput hodanja, trčanja, vožnje bicikla, plivanja... Mnogo puta tijekom dana imamo priliku kretati se. Što god možemo obavimo pješice ili biciklom, a izbjegavajmo lift, automobil i javni prijevoz.
Ne zaboravimo i na boravak na otvorenome jer osim što se krećemo, poboljšava nam se raspoloženje. Za sunčana vremena koža nam je izložena sunčevim zrakama, pa nam se u tijelu sintetizira vitamin D. On je značajan za mnoge metaboličke procese u tijelu.
Stres i san
Kada smo pod utjecajem hormona stresa možemo imati pojačani apetit i žudjeti za hranom koja deblja. Često su to slatkiši i nezdrave masnoće. Uvijek trebamo pronaći vremena za druženje, zabavu i hobije. U smanjenju stresa uvelike može pomoći tjelesna aktivnost, joga, vježbe disanja, meditacija…
Pripazimo da si osiguramo dobar san, jer dok spavamo tijelo se odmara i regenerira. San je važan za imunitet, metabolizam i hormonski sustav. Istraživanja su pokazala da je premalo sna povezano s hormonima stresa i debljanjem. Uobičajena preporuka za dužinu spavanja je 7 do 8 sati, iako to ovisi o raznim čimbenicima.