Datulje-voce za svaki dan

Datulje su plodovi visokoga stabla palme Phoenix dactylifera koji se konzumiraju već tisućama godina. Osim ukusnih plodova koriste se i listovi koji služe za izradu raznih predmeta kao košare, namještaj, ukrasi…. Ova se svestrana palma komercijalno uzgaja u predjelima suptropske i tropske klime, ponajviše u sjevernoj Africi, Bliskome istoku i južnoj Aziji. Postoji mnogo vrsta ove biljke pa o tome ovisi veličina i boja plodova, od žute do crvene. Plodovi na tržište dolaze uglavnom sušeni – s košticama ili bez njih očišćene. Veoma su slatke, pomalo ljepljive i ugodnoga okusa nalik karameli. Poput ostaloga suhoga voća datulje su mnogo više od slatkoga zalogaja jer sadrže za naše zdravlje mnogo vrijednih spojeva.

U datuljama se nalaze veoma malene količine proteina i masnoća, a mnogo ugljikohidrata, najvećim dijelom fruktoze. U 100 grama datulja nalazi se 75 g ugljikohidrata i 7 g vlakana te imaju 277 kalorija. Sadrže minerale kalij, fosfor, kalcij, magnezij, željezo, mangan i bakar. Vitamini zastupljeni u datuljama su su B3 i B6 te ponešto B1, B2 i K.

Datulje imaju značajne količine antioksidanata. Oni štite organizam od utjecaja štetnih slobodnih radikala koji mogu uzrokovati brojne bolesti. Najznačajniji su flavonoidi, karotenoidi i fenolne kiseline. Flavonoidi ublažavaju upalne procese i mogu smanjiti opasnost od razvoja mnogih bolesti kao što je dijabetes. Karotenoidi su važni za zdravlje srčano krvožilnoga sustava te povoljno djeluju na zdravlje kože i očiju. Za fenolne kiseline je poznato da imaju protuupalna svojstva te da mogu umanjiti opasnost od razvoja srčanih i zloćudnih bolesti. Iako datulje mogu pomoći u sprečavanju razvoja dijabetesa, osobe koje boluju od njega trebaju biti oprezne zbog dosta velike količine šećera kojega sadrže.

Datulje sadrže mnogo prehrambenih vlakana, pa njihovom redovitom konzumacijom uvelike poboljšavamo probavu i održavamo zdravlje crijeva, osobito crijevne mikroflore. Smatra se da su datulje korisne kod hemoroida, a mogu štititi i od raka debelog crijeva. Vlakna ujedno reguliraju šećer i kolesterol u krvi te smanjuju razine lošega  LDL kolesterola. Također, datulje mogu sniziti krvni tlak i povoljno djeluju na zdravlje srčano krvožilnoga sustava. Korisne su i u prevenciji moždanoga udara.

Istraživanja su pokazala da datulje mogu pridonijeti zdravlju mozga i živčanoga sustava. Pozitivno djeluju na sposobnost učenja i pamćenja pa se preporučuju kod učenja i intelektualnih poslova. Mogu sniziti razine upalnih markera koji se povezuju s nastankom neurodegenerativnih bolesti kao što je Alzheimerova.

Datulje pomažu kod umora i iscrpljenosti jer su brz izvor energije. Smatra se i da snaže libido. Djeluju protuupalno pa mogu biti korisne kod ublažavanja bolova, dobro djeluju na mišiće, a mineralni sastav doprinosi zdravlju zubi i kosti. Neka su istraživanja pokazala da datulje pozitivno utječu na trudnoću i mogu olakšati porod.

Datulje su u svim prigodama izvrsna lako probavljiva grickalica i međuobrok za sve generacije – od djece do starijih osoba. Dovoljno je nekoliko datulja da utažimo želju za slatkim. Iako su veoma ukusne imajmo na umu da sadrže mnogo šećera te s količinama ne bismo trebali pretjerivati.

Datulje možemo dodavati u umake, salate i marinade. Izvrstan su sastojak i dodatak raznim klasičnim i sirovim kolačima, keksima, tortama, smoothijima, voćnim salatama, jutarnjim kašicama itd. Od datulja, sjemenki, orašastih plodova i žitarica možemo izrađivati energetske pločice i kuglice.

U mnogim receptima datulje mogu poslužiti kao izvrsna zamjena za šećer, a usto jelima pružaju ugodan okus. Za razliku od običnoga šećera, datuljama obrok obogaćujemo gore spomenutim vrijednim spojevima. U receptima navedenu količinu šećera jednostavno zamijenimo istom količinom usitnjenih datulja i dobit ćemo ukusnu i mnogo zdraviju inačicu slastice.