Orašasti plodovi veoma su popularne i ukusne namirnice. Danas možemo nabaviti mnogobrojne vrste – od naših uobičajenih pa sve do onih egzotičnih. To su: orasi, lješnjaci, bademi, pistacije, brazilski i indijski oraščići, pekan orasi, pinjoli, makadamija… Orašasti plodovi nalaze se unutar tvrde ljuske uz iznimku kikirikija. On pripada porodici mahunarki i ima tanju ljusku, no zbog sastava i svojstava svrstavamo ga među orašaste plodove.

Orašasti plodovi imaju mnoštvo namjena. Prije svega su nezamjenjivi u raznim poslasticama: dodajemo ih u kolače, kekse, sladolede, frapee, smoothije… Od njih se izrađuju veoma hranjivi, ukusni maslaci, ali i kruhovi, peciva, kolači i keksi. No to su i zdrave grickalice koje bismo uvijek trebali imati negdje nadohvat ruke, a za to imamo i mnoštvo razloga.

Bogat sastav

Mnoge najukusnije i najzaraznije grickalice poput čipsa, štapića, kokica, krekera, smokija, keksa, čokoladica, bombona i sličnih industrijskih proizvoda gotovo da i nemaju nutritivne vrijednosti za naš organizam. Usto često sadrže veće količine soli, šećera, nezdravih masnoća i raznih aditiva koji mogu imati loš utjecaj na naše zdravlje.

S druge strane, orašasti plodovi nude nešto posve drugačije. Pod uvjetom da nisu industrijski obrađeni (prženi, soljeni, ušećereni…) prava su riznica nutrijenata važnih za dobro funkcioniranje organizma. Sadrže malo ugljikohidrata, a dIako su dosta masni i kalorični, sadrže zdrave masnoće koje su nam važne za funkcioniranje organizma i dobro zdravlje. obar su izvor proteina i prehrambenih vlakana. Imaju dosta masnoća; većinu čine mononezasićena omega-6 i polinezasićena omega-3, a sadrže i ponešto zasićenih masnoća. Od vitamina uglavnom sadrže vitamin E, a od minerala fosfor, magnezij, mangan, selen i bakar. Točan sastav i omjeri razlikuju se ovisno o vrsti orašastih plodova.

Zdravlje iz orašastih plodova

Zbog proteina i prehrambenih vlakna orašasti plodovi su zasitni, a vlakna su važna i za dobru probavu i zdravlje crijeva. Preporučuju se i osobama koje paze na dobru liniju ili žele skinuti suvišak kilograma.

Redovito konzumiranje orašastih plodova može umanjiti opasnost od metaboličkoga sindroma, povišenoga krvnoga tlaka te šećera, lošega kolesterola i triglicerida u krvi, a time i nastanka mnogih kroničnih bolesti. Ovi plodovi imaju i protuupalna svojstva.

Prženjem do još bolje poslastice

Orašaste plodove možemo prepržiti s malo masnoće pa će biti hrskaviji i ukusniji – dobar primjer za to je kikiriki. Iako se sirovi plodovi smatraju zdravijima, nema razloga da se povremeno ne počastimo prženima. To možemo učiniti u tavi ili u pećnici bez ili s veoma malo masnoće.

Duljina prženja ovisit će o veličini plodova, ali i količini vlage u njima. Znat ćemo da su pečeni kada osjetimo ugodan miris i kada plodovi postanu zlatnožuti.

Tavu lagano namastimo s malo maslaca ili kokosovoga ulja. Stavimo plodove i lagano ih pržimo na srednje jakoj vatri. Pri tome ih često miješamo. Kada to činimo u pećnici, plodove stavimo u pleh za pečenje (na papir) i ravnomjerno ih rasporedimo. Temperatura pećnice treba otprilike biti 180 do 200^oC. Orašaste plodove najzdravije je lagano pržiti bez masnoće, a tada temperatura ne bi trebala prelaziti 175^oC.

Uvijek nadohvat ruke

Ove zdrave namirnice prikladne su kao zasitni međuobrok ili kada jednostavno poželimo gricnuti nešto ukusno i zdravo. Pripremimo si jednu vrstu ili mješavinu orašastih plodova. Kod kuće nam mogu biti pri ruci u zdjelici, a možemo ih ponijeti na posao, u školu, šetnju ili na putovanje. Dovoljno je da ih spremimo u prikladnu vrećicu ili kutijicu, ponesemo sa sobom i – grickamo kada god to poželimo.

Izvori:

https://www.healthline.com/nutrition/9-healthy-nuts

https://www.healthline.com/nutrition/8-benefits-of-nuts#TOC_TITLE_HDR_4

https://www.dailymail.co.uk/health/article-3085766/Why-nuts-really-super-snack-type-eating.html

https://www.bhf.org.uk/informationsupport/heart-matters-magazine/nutrition/ask-the-expert/nuts-as-a-healthy-snack