5 zabluda/mitova o hrani kojima slijepo vjerujemo

5 zabluda/mitova o hrani kojima slijepo vjerujemo

Gotovo da nema osobe koja barem ponekad ne razmišlja o načinu prehrane: je li hrana koju jedemo zdrava, hoćemo li se udebljati ili razboljeti… A odgovori koje pronalazimo često zbunjuju, jer su često kontradiktorni. Jedno se vrijeme za određenu namirnicu govori da je štetna, pa se odjednom javljaju teze da je iznimno zdrava. Prisjetimo se desetljeća rasprava o jajima, masnoćama, čokoladi, kavi… Stoga je uglavnom je najbolje da smo u svemu umjereni, jer od pretjerivanja organizam će imati više štete nego koristi. Općenito je važno hraniti se raznovrsno, što više lokalno i ekološki uzgojenim namirnicama, a izbjegavati industrijske prerađevine.

 

Zdrave namirnice su skupe

To je ponekad točno, jer ekološki način proizvodnje nerijetko je skuplji od konvencionalnoga. Postoje veoma zdrave i zasitne namirnice koje nisu skupe. Razmislimo i o konzumaciji mahunarki (grah, grašak, soja, leća…) koje nisu skupe, ili jaja, a sadrže dosta proteina pa su zasitne.

Uvijek je jeftinije kupovati sezonsko voće i povrće, a to je i zdraviji odabir. Nisu loše niti zamrznute namirnice, jer zadržavaju većinu korisnih svojstava. Isto se odnosi na domaću zimnicu. Kod kuće možemo sami načiniti zdrave inačice kruha i peciva od integralnih žitarica s dodatkom sjemenki. Takav kruh je zdraviji i zasitniji.

Mnogi od nas možda imaju priliku sami uzgojiti ponešto voća i povrća – pa makar i u tegli na balkonu. Osim zadovoljstva uzgojenim, bit ćemo sigurni da jedemo zdrave namirnice.

 

Kruh, tjestenina i krumpir debljaju

            Zbog većega udjela ugljikohidrata, ove se namirnice često smatraju neprijateljima vitke linije što je djelomično i točno. U kojim okolnostima kruh deblja? Najlošiji izbor je bijeli kruh, koji ima visoki glikemijski indeks. Glukoza brzo ulazi u krvotok, pa se naglo podižu razine u krvi i izlučuju se veće količine inzulina. Možemo osjetiti pojačanu energiju, a potom ubrzo umor i glad. Zbog toga više posežemo za hranom, a može doći i do nakupljanja kilograma. Stoga trebamo koristiti integralne žitarice koje sadrže mnogo vlakana, pa neće dolaziti do naglih skokova šećera u krvi. Isto se odnosi na peciva, kolače i tjesteninu. Dakako, imamo li problema s tjelesnom težinom, ove namirnice ne bi trebalo jesti u većim količinama i u svakome obroku.

Često se govori i da krumpir deblja. Slično kao i s kruhom, s količinom ne bismo trebali pretjerivati. Imajmo na umu da kuhani krumpir ima niži glikemijski indeks, a pečeni viši.

Općenito, ugljikohidratne obroke dobro je obogatiti sjemenkama jer sadrže mnogo vlakana koja usporavaju apsorpciju šećera u krv. Izvrsno će poslužiti i mekinje (posije).

 

Orašasti plodovi i sjemenke debljaju

Iako ove namirnice imaju mnogo kalorija (ponajviše iz masnoća), nikako ih ne bismo smjeli izbjegavati. Sadrže zdrave masnoće i proteine, vitamine, minerale i mnogo prehrambenih vlakana. Osim u svakodnevnoj prehrani, preporučuju se i u redukcijskim dijetama jer ne sadrže mnogo ugljikohidrata. Masnoće organizmu pružaju osjećaj sitosti kao i vlakna koja usto djeluju na zdravlje crijeva i dobru probavu. Smatra se da ove namirnice štite od srčanih bolesti i dijabetesa.

Trebamo ih koristiti u izvornome obliku, a ne industrijski obrađene – pržene, posoljene ili pošećerene. Optimalna količina je jedna šaka dnevno.

 

Suho voće nije zdravo poput svježega

Često se tvrdi da je svježe voće zdravije nego suho. Ipak to nije baš tako jer suho voće sadrži zanemarivo manje korisnih spojeva od svježega. Organizmu pružaj energiju, mnoštvo minerala i prehrambenih vlakana te pospješuje rad crijeva. Uvijek koristimo obično sušeno voće. Ono samo po sebi sadrži dovoljno prirodnih šećera i veoma je slatko pa je dodatak rafiniranoga šećera nepotreban, pa i nezdrav.

Suho voće izvrsna je grickalica i međuobrok, a služi i kao dodatak zdravim slasticama. Možemo ga nazvati voćnim koncentratom, jer sadrži istu količinu šećera kao i svježe voće, ali nema vode. Jako je ukusno, pa ga možemo pojesti previše, što se ne preporučuje osobama koje paze na tjelesnu težinu. Stoga ga konzumiramo koliko bismo ga pojeli u svježemu stanju (ako bismo pojeli tri svježe marelice, pojedemo tri suhe).

 

Čokolada uzrokuje akne, deblja i stvara ovisnost

Je li doista istina da čokolada stvara akne? Za nastanak akni najviše su odgovorne razine hormona, osobito kod adolescenata. Također, problem mogu stvarati i veće količine šećera, a ne sama čokolada (kakao).

Slično je i s tezama da čokolada deblja i stvara ovisnost. Problem zapravo stvara šećer, pa bismo trebali konzumirati čokoladu s visokim postotkom kakaa, s minimalno ili posve bez šećera. Kakao je veoma zdrav, s brojnim zaštitnim i aktivnim spojevima te svakako se preporučuje u zdravoj prehrani.

List
Mi vjerujemo

Mi vjerujemo u

  • Slika za etično poslovanjeEtično poslovanje
  • Slika za briga o planetuBrigu o planetu
  • Slika za inovativnostInovativnost
  • Etično poslovanje
     
  • Briga o planetu
    godišnje proizvedemo
    30.000kW
    iz vlastite solarne elektrane
  • Inovativnost
    godišnje recikliramo
    7.500kg
    papira