Kokosovo ulje-Savršenstvo bez mane
Već sam pogled na staklenku s natpisom kokosovo ulje malo je zbunjujuće. Za očekivati bi bilo da se radi o tekućini, međutim kokosovo ulje je na sobnoj temperaturi u krutom stanju, a tek na temperaturama iznad 25°C postaje tekuće i prozirno. Razlog tome je što u kokosovom ulju prevladavaju zasićene masti. Ipak, unatoč visokom sadržaju zasićenih masti kokosovo ulje nema negativnu reputaciju već posve suprotno, ono slovi kao namirnica koja povoljno utječe na kolesterol. Razlog je taj što nisu sve zasićene masti nezdrave. One se dijele na još tri podskupine kratkolančene, srednjelančane i dugolančene masne kiseline. U kokosovom ulju prevladava laurinska kiselina koja je srednjelančana masna kiselina za koju se pokazalo da podiže HDL kolesterol tzv „dobar „ kolesterol što rezultira i najpovoljnijim učinkom na ukupni kolesterol u odnosu na ostale zasićene i nezasićene masti.
Laurinska kiselina se lako probavlja i ne skladišti se u organizmu već se pretvara u energiju te po tome djeluje kao jednostavan ugljikohidrat uz iznimku što ne podiže inzulin. Ovo je razlog zašto se kokosovo ulje često koristi kod osoba s probavnim smetnjama, dijabetičara i sportaša.
Laurinska kiselina pokazuje antimikrobna svojstva ( antivirusno i antibakterijsko djelovanje) a povoljno djeluje i na stimulaciju metabolizma jer povećava aktivnost štitnjače.
Zbog stabilnosti na visokim temperaturama kokosovo ulje se u kulinarstvu koristiti za prženje, a zbog karakteristične i blage arome dobro se uklapa i u razne deserte. Ipak treba voditi računa da se ipak radi o mastima tako da dnevni unos ne bi trebao biti veći od 2 žlice.
Kokosovo ulje se već dugo koristi i u kozmetici jer se dobro upija i odlično štiti kožu, a osim toga ima i antimikrobno djelovanje što kozmetički proizvod čini stabilnijim.
